Jedite raznovrsno. Birajte namirnice biljnog, a ne životinjskog podrijetla (povrće, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke, mahunarke i voće).
Ograničite zasićene masnoće (nalaze se u maslacu, margarinu, svinjetini, janjetini) i češće uključujte nezasićene masnoće (bogate su njima soja, repica, kukuruzno ulje, orašasti plodovi, riba i plodovi mora).
Kontrolirajte unos visokomasne industrijske hrane i gotovih jela (razna peciva, kolači, kobasice, konzerve).
Uzimajte više voća i povrća. Najbolje je ako su svježi i lokalno uzgojeni. Preporuka je pojesti najmanje 400 grama raznog povrća dnevno (ne računajući krumpir).
Šećer, kad je moguće, zamijenite medom.
Ne dosoljavate gotovu hranu – tijelo će se s vremenom prilagoditi. Zapamtite da puno soli ima u konzerviranim i dimljenim proizvodima.
Uzimajte više fermentiranih mliječnih proizvoda. Dobro se probavljaju, sadrže vitamine B skupine i povoljno djeluju na crijevnu mikrofloru, potiskujući štetne bakterije. Ako popijete barem čašu kefira dnevno, činite dobro za organizam.
Jedite najmanje četiri puta dnevno, s razmakom od četiri sata između obroka i osam sati za san. Ne jedite kasno navečer. Ne pokušavajte „pojest“ uvredu, nelagodu ili stres.
Naučite jesti polako, temeljito žvačući hranu.
Kada kupujete namirnice, pažljivo čitajte deklaracije (sastav, kalorijska vrijednost, rok trajanja, uvjeti čuvanja). Najbolje je birati proizvode obogaćene mineralima i vitaminima.
